Općina Karojba
Ime Karojba vjerojatno potječe od latinske riječi QUADRIVIUM, što znači mjesto gdje se račvaju četiri ceste. Danas postoje samo tri ceste, koje vode predivnim prirodnim pejzažima, vinogradima, pašnjacima i šumovitim brežuljcima. Zapadno od Karojbe, nalazi se Kapitalsko polje s obiljem kulturno-povijesnih i prirodnih spomenika. Nezaobilazna stanica pri dolasku u Karojbu je prekrasan kanjon potoka Krvar koji se nedaleko ulijeva u Mirnu.
1.438 stanovnika, 33 km²
Općina Karojba prostire se na površini od 33 km², a prema Popisu stanovništva iz 2011. ima 1.438 stanovnika. Sastoji se od četiri veća naselja: Karojbe, Motovunskih Novaki, Rakotula i Škropeti.
Karojba i njena okolica svjedoci su bogate povijesti. Najstariji nalazi potječu iz mlađeg kamenog doba o čemu svjedoče kremeni nožići i kamene sjekire otkrivene na lokalitetu Šublenta. Početkom 2.stoljeća prije nove ere na vrhovima brežuljaka sagrađene su gradine – naselja uglavnom kružnog oblika sa zaštitnim zidinama, danas najupečatljiviji ostaci iz brončanog doba. Rimska vladavina na ovom području ostavila je nekoliko vrijednih tragova. Na lokalitetu Podšublenta otkriven je kanal za navodnjavanje polja kao dokaz razvijene zemljoradnje u antici. Najveći broj Slavena doselio je krajem 8. stoljeća, za vrijeme franačke države koja ih je kao kmetove dovodila u Istru. Trag na ovom području ostavio je i Uskočki rat, vođen između Venecije i Austrije, početkom 17. stoljeća i to u vidu pljački, razaranja, uništavanja ljetina… Razvoj Karojbe počinje u 18. stoljeću, u vrijeme Austrijske monarhije kada je sagrađena prva škola, vidno se poboljšao društveni i kulturni život, a bolja prometna rješenja rezultirala su općim napretkom mjesta.
Put Istarskog razvoda
Na području Karojbe nalazi se PUT ISTARSKOG RAZVODA – tematska staza opremljena interpretacijskim panoima na četiri jezika, koja započinje kod kapelice Gospe Lurdske (1898.) te nas vodi u srednji vijek, u vrijeme kada je Istra bila podijeljena između dva gospodara – Oglejskog patrijarha i Goričko pazinskog kneza. Iz tog je razdoblja sačuvan hrvatskim jezikom i glagoljskim pismom pisan važan pravni dokument poznat kao Istarski razvod.
Od velikog je značaja i Parenzana, trasa nekadašnje istoimene pruge od Poreča do Trsta. Trasom pruge danas je uređena pješačko-biciklistička staza.